Putujući kroz Bosnu i Hercegovinu, posebno kroz Hercegovinu, lako je naići na neobične kamene blokove usred livade ili na rubu šume. To su stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, jedno od najvrednijih kulturnih naslijeđa ovog prostora.
Kada su nastali
Stećci su se klesali otprilike od druge polovine 12. do 16. stoljeća. Najveći broj nalazi se u Bosni i Hercegovini, a ima ih i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Procjene govore o desetinama hiljada sačuvanih spomenika.
Oblici i ukrasi
Neki stećci imaju oblik ploče, drugi sanduka ili sljemenjaka koji podsjeća na kuću s krovom. Mnogi su ukrašeni reljefima: spiralama, rozetama, polumjesecima, krstovima, ali i prizorima lova, kola, viteških borbi i ljudskih figura s podignutom rukom.
Natpisi na bosančici
Na manjem broju stećaka uklesani su natpisi, najčešće bosančicom. Neki od njih su vrlo poetični i obraćaju se prolazniku, podsjećajući ga na prolaznost života.
UNESCO
Godine 2016. stećci su upisani na UNESCO-vu Listu svjetske baštine kao zajednička nominacija četiri države. Upisano je 28 nekropola, od kojih se većina nalazi u Bosni i Hercegovini. Među najpoznatijima je nekropola Radimlja kod Stoca.
Kako ih posjetiti
Nekropole su uglavnom na otvorenom i slobodno dostupne. Prilikom posjete ne penjite se na spomenike, ne čistite ih hemijskim sredstvima i ne uzimajte kamenčiće kao suvenir – to su zaštićeni spomenici kulture.
Kome su pripadali stećci
Dugo se raspravljalo o tome ko je podizao stećke. Danas istraživači uglavnom smatraju da su ih koristili pripadnici sve tri kršćanske tradicije srednjovjekovne Bosne i Huma, a ne samo jedne vjerske zajednice. Pod stećcima su sahranjivani plemići, ali i obični ljudi, pa su ti spomenici važan izvor informacija o svakodnevnom životu, odjeći, oružju i običajima tog vremena.
Inspiracija za umjetnike
Motivi sa stećaka inspirisali su brojne pjesnike, slikare i dizajnere. Mak Dizdar je u zbirci „Kameni spavač“ pjesnički oživio svijet stećaka i natpisa, pa je ta knjiga postala jedno od najznačajnijih djela bosanskohercegovačke književnosti. Ornamenti sa stećaka danas se mogu vidjeti na suvenirima, nakitu i grafičkim rješenjima.
